-
Poslednjih 5 pesama
- Bajaga - Muzika na struju
- Boris Novković - Ne vjerujem tvojim usnama
- Regina - Izgledala Je Malo Cudno
- Tony Cetinski - Tebi Sve Dugujem
- Aleksandra Radović - S Tobom Zauvek
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Posni pire od pasulja
Pire od pasulja savršen je dodatak i jelima od mesa, ali i povrća. Takođe se odlično uklapa uz ribu i idealna je opcija za dane posta...
Salata sa junetinom i cveklom
Lagano, zdravo i ukusno – ova salata kombinuje svežinu, pun ukus junetine i blagu slatkoću cvekle u jednom izbalansiranom jelu.
-
Zdravlje
Refluks kiseline: Evo šta bi trebalo da izbegavamo, ali i šta može da nam pomogne
Refluks kiseline ili žgaravica (gorušica) tehnički je poznat kao gastroezofagealni refluks. Ovaj problem nastaje kada je ventil ili sfinkter koji povezuje želudac sa jednjakom oslabljen. U tom slučaju, želudačna kiselina, koja bi trebalo da ostane u želucu, vraća se u jednjak. Kako je kiselina iritantna, sluzokoža jednjaka postaje upaljena, uzrokujući neprijatnost.
Namirnice koje povećavaju anksioznost: Evo šta bi trebalo izbegavati
Naše mentalno zdravlje ne zavisi samo od stresa, svakodnevnih obaveza i životnog stila – ishrana igra važnu, a često zanemarenu ulogu. Ono što unosimo u organizam može značajno uticati na naše raspoloženje, nivo energije, pa čak i na pojavu ili pogoršanje simptoma anksioznosti i depresije. Određene namirnice, iako možda deluju bezopasno ili čak korisno, zapravo mogu narušiti hemijsku ravnotežu u telu i doprineti lošem psihičkom stanju. U nastavku teksta predstavljamo koje to svakodnevne namirnice mogu pojačati osećaj nervoze, uznemirenosti ili neraspoloženja – i kako ih možemo pametno zameniti.
-
-
Putovanja
Španska ostrva uvode drastična pravila za turističke apartmane
Za izdavanje nekretnine turistima biće potrebna saglasnost 60% komšija – a posledice za kršenje pravila biće ozbiljne.
Produženi vikend: Četiri mesta koja bi trebalo da posetite u Srbiji
U potrazi za avanturom često biramo destinacije van naše zemlje, dok mnoga mesta koja su nam blizu ostaju nedovoljno istražena... Savršen odmor moguće je organizovati samo ako se malo udaljite od grada ili posetite deo države u koji nikad niste kročili.
-
Preporučujemo
Aceton kao višenamensko sredstvo za čišćenje u domu
Iako je najpoznatiji kao sredstvo za uklanjanje laka za nokte, aceton ima mnogo širu primenu u domaćinstvu. Njegova moć rastvaranja čini ga izuzetno korisnim za čišćenje tvrdokornih mrlja, uklanjanje lepka i skidanje osušene boje. Takođe, može pomoći u saniranju manjih nezgoda, poput istopljene plastike na kuhinjskim površinama. Uz pravilnu upotrebu, aceton može zameniti mnoga komercijalna sredstva za čišćenje i uštedeti vam vreme i novac.
Čarolija mirisnih zavesa: Trik koji osvežava vaš dom i do mesec dana
Postoji jednostavan trik koji će doprineti da vaš dom odiše prijatnim mirisima jako dugo. Za ovaj trik vam je potrebno jako malo vremena, a rezultat će biti zavese koje zadržavaju svežinu i prijatan miris čak i do mesec dana.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.40 117.22 118.05 CHF 125.53 126.42 127.30 USD 102.49 103.21 103.93
-
Da li je zeleni čaj zdraviji od crnog čaja? Evo šta nauka kaže
Imamo dobre vesti za ljubitelje i crnog i zelenog čaja! Čaj je drugo najpopularnije piće na svetu, odmah posle vode, a oko 80% američkih domaćinstava ga redovno koristi, prema podacima Zavoda za statistiku SAD-a. Iako se crni čaj najviše konzumira, sa oko 84% od ukupne potrošnje čaja u SAD-u, zeleni čaj zauzima drugo mesto sa približno 15%. S obzirom na ovu razliku, možda se pitate: da li je jedan od ovih čajeva zapravo zdraviji od drugog?
23-12-2024 | 10:21 | Autor/Izvor: Naxi media, Eat This Not That
Foto: Bigstock, Tatiana Yashina
Osvrnućemo se na naučne dokaze i istražiti koristi crnog i zelenog čaja. Zanimljivo je da i crni i zeleni čaj potiču od biljke Camellia sinensis, ali se razlikuju po metodama obrade. Na primer, nakon branja, listovi prolaze kroz oksidaciju, što im daje specifičan miris i boju. Oksidacioni proces može se zaustaviti toplotom, čime se deaktiviraju enzimi. Na ovaj način se proizvode različite vrste čaja, poput crnog i zelenog.Pogledajmo ove razlike detaljnije. Crni čaj se pravi od listova biljke Camellia sinensis, koji su potpuno oksidovani i fermentisani kako bi se dobila specifična, jaka aroma čaja. Tokom oksidacije, listovi se izlažu vazduhu, što im pojačava boju i intenzivira ukus. Nakon toga, listovi se mogu ostaviti u tom obliku ili se dodatno zagrevaju, suše i usitnjavaju kako bi se napravio crni čaj. Ovaj proces rezultira tamnom bojom čaja sa snažnim, ponekad gorkim ukusom.
Najpopularnije vrste čistog crnog čaja uključuju Asam i Darjeeling, dok među popularnim mešavinama crnog čaja spadaju Earl Grey, Bigelow i Chai čajevi.
Šta je zeleni čaj?
Zeleni čaj se takođe pravi od listova biljke Camellia sinensis, ali koristi mlade, nefermentisane listove. Za razliku od crnog čaja, listovi se brzo termički obrađuju i usitnjavaju, bez oksidacije. Pan-prženje listova neophodno je kako bi se sprečila oksidacija izazvana prirodnim enzimima prisutnim u listovima.
Najpopularniji tip zelenog čaja je senča, dok se ostale vrste zelenog čaja, poput matče, banče i gjokura, proizvode od njega. U poređenju sa crnim čajem, zeleni čaj ima mnogo blaži ukus.
Vredi napomenuti da temperatura vode, vreme natapanja i koncentracija čaja takođe mogu promeniti ukus oba čaja.Nutritivne razlike: Kako se porede?
Crni i zeleni čaj imaju slične nutritivne profile, jer oba sadrže kofein, antioksidanse i druge važne fitonutrijente. Uobičajen napitak, pripremljen u proporciji od 1 gram listova čaja na 100 mililitara vode, sadrži približno 250 do 350 miligrama čvrstih materija čaja. Ove materije sadrže oko 30-42% katehina, ili polifenola, koji imaju blagotvoran učinak na organizam, i 3-6% kofeina.
Uticaj obrade i oksidacije
Glavne nutritivne razlike između crnog i zelenog čaja proizlaze iz načina na koji se obrađuju i oksiduju.
Iako oba čaja sadrže slične količine polifenola, vrste flavonoida ili fitonutrijenata u svakom čaju se razlikuju zbog procesa obrade. Svaki od njih nudi specifične zdravstvene koristi, o čemu ćemo govoriti u nastavku.
Kalorijski sadržaj i nivo kofeina
I crni i zeleni čaj gotovo da nemaju kalorije i sadrže slične količine kofeina.
Jedna šolja crnog čaja sadrži nula kalorija, malu količinu prirodno prisutnog natrijuma (manje od 5 miligrama) i 26 miligrama kofeina.
U poređenju s tim, šolja zelenog čaja sadrži manje od 2 kalorije, malu količinu proteina (0,25 grama) i nešto više kofeina – 29 miligrama. Takođe sadrži tragove vitamina i minerala, uključujući gvožđe, magnezijum, kalijum, natrijum, cink, mangan, tiamin, riboflavin, niacin i vitamin B-6.Razlike u nutritivnim sastojcima: Da li su važne?
Iako zeleni čaj ima nešto više vitamina i minerala od crnog čaja, te količine su relativno male. Ipak, svaki detalj je važan kada je reč o ishrani. Na kraju, sve se svodi na to koji čaj više volite i koji ćete zapravo konzumirati. Kada nešto postane navika, vidimo stvarni uticaj lekovitih namirnica, poput čaja.
Zdravstvene koristi crnog i zelenog čaja
Desetina godina istraživanja pokazala su da fitonutrijenti u oba čaja mogu podržati kardiovaskularno i metaboličko zdravlje. Novija istraživanja sugerišu da ovi čajevi takođe mogu imati potencijalne koristi u anti-ageing tretmanima, kao i u tretmanima protiv dijabetesa. Ključne koristi dolaze od katehina i teaflavina, moćnih fitonutrijenata prisutnih u oba tipa čaja.
S obzirom na razlike u obradi, crni čaj sadrži teaflavine i tearubigine, koji daju čaju tamnu boju i gorak ukus. Zeleni čaj, koji nije oksidovan, zadržava veći procenat katehina, posebno EGCG (epigalokatehin-3-galat), koji se često pominje u istraživanjima o njegovim zdravstvenim prednostima.Crni čaj vs. zeleni čaj: Koji je zdraviji?
Ne postoji jasan pobednik. I crni i zeleni čaj nude značajne zdravstvene koristi. Najvažnije je odabrati čaj koji najviše volite i koji ćete redovno konzumirati, jer oba čaja imaju svojstva koja mogu doprineti vašem zdravlju. -
Pročitajte i...
Refluks kiseline: Evo šta bi trebalo da izbegavamo, ali i šta može da nam pomogne
Refluks kiseline ili žgaravica (gorušica) tehnički je poznat kao gastroezofagealni refluks. Ovaj problem nastaje kada je ventil ili sfinkter koji povezuje želudac sa jednjakom oslabljen. U tom slučaju, želudačna kiselina, koja bi trebalo da ostane u želucu, vraća se u jednjak. Kako je kiselina iritantna, sluzokoža jednjaka postaje upaljena, uzrokujući neprijatnost.
Namirnice koje povećavaju anksioznost: Evo šta bi trebalo izbegavati
Naše mentalno zdravlje ne zavisi samo od stresa, svakodnevnih obaveza i životnog stila – ishrana igra važnu, a često zanemarenu ulogu. Ono što unosimo u organizam može značajno uticati na naše raspoloženje, nivo energije, pa čak i na pojavu ili pogoršanje simptoma anksioznosti i depresije. Određene namirnice, iako možda deluju bezopasno ili čak korisno, zapravo mogu narušiti hemijsku ravnotežu u telu i doprineti lošem psihičkom stanju. U nastavku teksta predstavljamo koje to svakodnevne namirnice mogu pojačati osećaj nervoze, uznemirenosti ili neraspoloženja – i kako ih možemo pametno zameniti.
Šta se dešava s vašim telom kada ne unosite dovoljno vode?
Ako vas ovo što ćete pročitati ne natera da posegnete za čašom vode, ne znamo šta hoće. Ispostavilo se da gotovo dve trećine ljudi ne pije dovoljno vode, a sve one šoljice čaja i piva koje konzumiramo zapravo čine više štete nego koristi.
Pet znakova da unosite previše šećera
Teško je zamisliti život bez šećera. Ali koliko je previše? Američko udruženje za srce preporučuje da žene ne unose više od šest kašičica šećera dnevno, dok je za muškarce granica devet kašičica. To znači najviše 25–36 grama ili oko 100–150 kalorija šećera dnevno. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) savetuje da se unos ograniči na 50 grama, a idealno ne više od 25 grama dnevno.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: