-
Poslednjih 5 pesama
- Leontina - Crno pa se ne vidi
- Valentino - Samo sklopi okice
- Željko Samardžić - Nisi Ti
- Galija - Dodirni me
- Hari Mata Hari - Ruzmarin
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Domaća supa od junetine i piletine!
Sigurni smo da svi volite pileću i juneću domaću supu, ali da li ste probali da kombinujete ove dve vrsta mesa?
Rižoto sa pečurkama
Odličan i lagan obrok koji uvek prija. Idealna jer opcija za zdraviji ručak ili večeru, a ako baš vodite računa o zdravlju i težini samo izbacite sir...
-
Zdravlje
Šta naša stopala mogu da nam "kažu" o našem zdravlju?
Bol i otok u stopalima obično nisu razlog za ozbiljnu zabrinutost, posebno ako su prolazni i rezultat naporne fizičke aktivnosti, ali postoje ipak postoje stvari na koje treba da obratite pažnju.
Kako najlakše da prepoznamo manjak magnezijuma u organizmu?
Manjak magnezijuma može da ima veliki uticaj na naše zdravlje.
-
Putovanja
Najlepša mesta u Južnoj Americi prema izboru Time Out-a
Izgubljeni grad Inka u Peruu, prostrane slane ravnice i impozantan glečer predstavljaju ovaj kontinent na našem nedavno ažuriranom spisku.
Najskuplje zemlje za putovanje u 2025. godini!
Novo istraživanje rangiralo je prosečne dnevne budžete u 131 zemlji sveta, a ove destinacije su se našle na samom vrhu liste.
-
Preporučujemo
Kada bi trebalo da bacite kuhinjski sunđer?
Nakon što kuhinjskim sunđerom operete lonce, šerpe i druge sudove koje svakodnevno koristite, verovatno samo odložite sunđer i više ne razmišljate o tome. Međutim, da li ste se ikada pitali kada je zaista krajnje vreme da ih bacite?
Da li znate zašto bi trebalo da ubacite nekoliko kockica leda u sušilicu?
Mnogima je poznata situacija kada oprana garderoba danima stoji zgužvana u nekom ćošku, čekajući peglanje. Ako ste i vi među onima koji ne vole da peglaju, ovaj jednostavan trik sa ledom mogao bi da vam olakša posao. Sve što vam je potrebno su sušilica, nekoliko kockica leda i izgužvani komad odeće.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 121.99 122.85 123.71 USD 107.86 108.62 109.38
-
Nоć istraživača ovog petka u Beogradu
Poslednjeg petka u septembru, od 17 do 22 časa vođena sloganom Istraži, prikaži, znanje potraži, održaće se 7. Noć istraživača u Srbiji, besplatna manifestacija koja ima za cilj da kroz popularnu nauku i zabavu, predstavi istraživače, približi ih mladima.
28-09-2016 | 13:50 | Autor/Izvor: Naxi media
Foto: Bigstockphoto-conrado
Beograđani, ali i svi oni koji se 30. septembra zateknu u prestonici, moći će da saznaju sve o seobama naroda, migraciji i prstenovanju ptica, o stranom poreklu reči koje svakodnevno koristimo i uticaju drugih naroda na naš jezik, o etnomuzikologiji, starim instrumentima i pesmama. Kao dopunu migracijama, tu su i četiri ćoška (Evo, Lokal, Viki i Evro), kao četiri strane sveta. Nešto smeliji posetioci moći će da odmere snage sa istraživačima u kvizu opšte kulture.
Glavna mesta interaktivnog sastajanja 30. septembra jesu: Kalemegdan – Savsko šetalište i fontana “Borba”, Muzej Vuka i Dositeja, Francuski institut i Baranoya Caffe Bar.
Kod fontane “Borba” i Savskom šetalištu, na Kalemegdanu, svi zainteresovani imaće prilike da vide kako paralisati bubašvabu ili naterati bubamaru da štiti svog napadača, zašto je pauk odjednom odlučio da isplete drugačiju mrežu ali i da saznaju koliko smo daleko od letovanja na Marsu, a ne u Grčkoj i selidbe u drugi grad ali na drugoj planeti. Ko su sve ti mali, pernati, neustrašivi putnici koji prate proleće, koje vrste selica letuju na našim prostorima i zašto iz nekih oblaka pada kiša, iz nekih sneg, iz nekih grad a iz nekih baš ništa? Šta se desi kad je gužva u saobraćaju oblaka pa se sudare, kako to nastaju pahulje i jesu li baš sve različite? Kako to migracije utiču na kulturu jednog naroda, koji su sve narodi ostavili trag u našoj izvornoj muzici al i zašto su Indijani Džonsu bile zabavne baš arheološke misterije?
Ljubiteljima društvenih igara preporučujemo da 30. septembra posete Muzej Vuka i Dositeja i pođu u zabavnu i edukativnu šetnju putem rimskih vojnika kroz Srbiju. Celim putem će se naoružavati znanjem a pobednik će biti onaj ko sakupi najviše znanja. Muzeju Vuka i Dositeja biće i mesto razrešavanja jezičkih nedoumica gde će svi zainteresovani na primeru moći da saznaju šta znači izreka da je “jezik živa stvar”.
Naučna zabava ne bi bila potpuna da ne postoji i malo zdravog takmičarskog duha. Stoga, svi oni koji uživaju da pokažu svoje znanje, ove večeri treba da dođu u Baranoya caffe bar (Nikole Spasića broj 3) i oprobaju se u takmičenju protiv ekipe naučnika. One najbolje čekaju i nagrade!
Mladi koji žele da se oprobaju u ulozi naučnika i imaju veliku želju da uđu u pravu laboratoriju imaju priliku da se, do 15. decembra, prijave na konkurs Noći istraživača pod nazivom Naučni inkubator. Pet najboljih projekata biće realizovani sledeće godine u Istraživačkoj stanici Petnica. Uz stručno vođenje iskusnih mentora, u odličnoj atmosferi i dobro opremljenim laboratorijama, pobednici konkursa “Naučni incubator” će sedam dana mućkati, pratiti, gledati, meriti, razmišljati, pričati i upoznavati i na kraju u sledećoj Noći istraživača predstavi svoj rezultat.
Četiri ćoška, EU, EVO, Viki i Lokalni, poput četiri strane sveta simbolično će označiti neobuzdane migracije ideja, znanja i evropskih vrednosti u svim pravcima i smerovima.
Kroz EU ćošak, u Francuskom institutu, svi zainteresovani dobiće priliku da prate naučne i lične priče istraživača i saznaju kako je moguće uz pomoć Evropske unije ispuniti naučne snove. Istraživanje različitih naučnih fenomena - i u EU i u Srbiji, uz pomoć različitih stipendija i evropskih projekata, predstaviće naši uspešni i mladi istraživači.
Evo ćošak, smešten kod fontane "Borba" na Kalemegdanu, kroz igru, razgovore i kviz upoznaće posetioce Noći istraživača sa teorijom evolucije.
Lokalni ćošak, takođe kod Borbe na Kalemegdanu, vodi do istraživača različitih uzrastai njihovih različitih putanja koje inspirišu generacije mladih, osvetljavaju lokalne probleme i podsećaju na važnost nauke u svakodnevnom životu.
U Viki ćošku, u Muzeju Vuka i Dositeja, svi zainteresovani saznaće kako mogu da postanu članovi velike zajednice koja svakodnevno doprinosi kreiranju slobodnog znanja i sakupljanju pouzdanih izvora informacija koji su dostupna celom svetu.
Koordinator RefocuS projekata Noći istraživača u Srbiji je Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ sa partnerima: Prirodno matematičkim fakultetom iz Niša, Centrom za promociju nauke i Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kragujevca.
Noć istraživača finansirana je iz programa „HORIZON 2020“ koji predstavlja najveći program Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru potprograma Marija Sklodovska Kiri.
-
Pročitajte i...
Nocebo efekat: Možemo li sebe da nateramo da se osećamo loše?
Skoro svi su čuli za placebo efekat — kada ljudi osete povoljne efekte od leka koji uopšte nema uticaj na određeno stanje. Međutim, malo ko zna za njegovu suprotnost, takozvani nocebo efekat. U ovom slučaju, osobe koje uzimaju lek, bilo pravi ili placebo, doživljavaju neželjene, negativne efekte. Medical News Today razgovarao je sa stručnjacima o osnovama ovog fenomena i o tome šta se može učiniti kako bi se njegov uticaj na lečenje i klinička ispitivanja sveo na minimum.
Zašto pećinski pauci ostaju slepi? Novo istraživanje otkriva razloge
Mnogi pauci vrste Tegenaria pagana naseljavaju pećine i imaju slab vid, dok drugi žive u osvetljenijim područjima. Ova razlika privukla je pažnju naučnika koji istražuju kako geni utiču na razvoj vida kod ove vrste, među kojima je i dr Efrat Gaviš-Regev iz Prirodnjačke zbirke Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.
Kako su iguane prešle 8.000 kilometara da stignu do tropskog Fidžija?
Iguane su poznate po tome što se mogu prevoziti na plutajućoj vegetaciji, a zabeležena su i njihova "putovanja" od čak 1.000 kilometara do Galapagosa. Međutim, najduže poznato prelaženje okeana među kopnenim životinjama pripada praprecima fidžijskih iguana, pokazuje novo istraživanje biologa sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju i Univerziteta u San Francisku.
Zemlja ima nove komšije: Otkivene četiri nove planete
Barnardova zvezda odavno je predmet interesovanja astronoma koji proučavaju svetove izvan našeg Sunčevog sistema. Nalazi se na udaljenosti od oko šest svetlosnih godina i poznata je po brzom kretanju kroz našu noćnu galaksiju.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: