Ovogodišnji slogan je “Umetnost iznad svega”/“Art above all”, u tom kontekstu, ističući čovekovu iskonsku potrebu za stvaranjem, upriličen je i svečani program otvaranja u bioskopskoj sali “Prokleta avlija”.



(Foto: Naxi media, Željka Dimić)

Folklorni ansambl Studentskog kulturnog društva Kragujevac igrom je započeo revijalni program, nakon čega su se prisutnima obratili ministarka kulture Maja Gojković i Emir Kusturica.

"Šta je umjetnost? Iako ja ne volim da budem previše originalan treba reći da je umjetnost ogledalo ljudskog duha ovaploćena u bilo kojem materijalu, u tjelu glumca i plesača, ona ima sposobnost da nas iz realnosti preusmjeri na put transcedencija. Ona proizvodi uzbuđenje, katarzično grije dušu zahvaljujući upravo umjetničkom djelu koje nije direktno stvorio Bog ili priroda, nego upravo čovjek inspirisan Bogom ili samom prirodom čovjeka (...)

Odakle poslije svega ideja da se daleko od svjetla velegrada u ova zdanja dovode najveći svjetski autori reditelji, pisci scenarija, glumci, sa njima i mladi autori? Presudna je bila vjera da svaka poezija stiže iz pustinje pa smo mi Umjetnost vratili na pravo mjesto. U brdovitu pustinju. Filmovi, naših gostiju u minulim godinama su bili veliki umjetnički dometi, a njihovo dejstvo je poput liturgije budilo najdublja osjećanja učvršćujući često našu savijest koja nas svakodnevno održava na našem životnom putu između haosa i reda. Umjetnost je svetost a Umjetničko djelo je sakralnog porijekla. Bez obzira da li mislimo o pećinskim tragovima umjetnosti, otisku ruke u kamenu, slikama bikova koje su nastajale iz straha, da li su nam na umu prvi plesovi kao pokret i zvučna harmonizacija ljudske plodnosti i prostora u kojem se u civilizacijama koje su se smjenjivale i koje su nam darovale Mikelanđela, Đota, Кaravađa, Rubljova, Dantea, Šekspira, Dostojevskog, Gogolja besmrtne skulpture Fidije, Henrija Mura, trijumfalne izložbe Pikasa, Matisa, Van Goga, pojave Dantea, odrastanja uz film Lovac na jelene gdje su i oni bez sluha znali da pjevaju „I love you, baby“?

Zašto slogan Umjetnost iznad svega? Zbog toga što ne živimo u vremenu kada cvjeta umjetnost koju smo uvijek vezivali za pojam slobode, živimo u vremenu negacije stvaralaštva i zbog toga što smo se obreli u svijetu spektakla medija promjene svijesti o čovjeku. (...)", istakao je Kusturica u njegovoj besedi "Novi mrtvac u novom svetskom poretku". 

O značaju umetnosti posvedočio  je emotivan film o bivšoj balerini Marti Gonzales Saldanji, koja je bolovala od Alchajmerove bolesti, ali je posredstvom slušanja muzike iz “Labudovog jezera” P. l. Čajkovskog uspela da oživi sećanje tela i ponovo zaigra. 


(Foto: Naxi media, Željka Dimić)


(Foto: Naxi media, Željka Dimić)


Film “Torugao tuge” Rubena Estlunda otvorio je festival, a proslavljeni reditelj koji je za pomenuto ostvarenje osvojio Zlatnu palmu u Kanu i ovogodišnje nominacije za Oskara za najbolji film, originalni scenario i režiju, prisutnima se obratio video porukom.

“Veoma mi je žao što ne mogu da budem prisutan na otvaranju Kustendorfa. Velika mi je čast što moj film otvara festival. Hteo bih da zahvalim Emiru i celom timu Kustendorfa. Imao sam zadovoljstvo da posetim festival 2018. Sjajno su se brinuli o nama i veoma sam uživao”, prisetivši se tople dobrodošlice i poklona u vidu pancerica, kao lepog gesta pažnje od strane organizacije festivala.

Estlund je u obraćanju objasnio odakle je potekla ideja za film “Trougao tuge” za koji potpisuje scenario i režiju.

"Počeli smo pre 8 godina, kada sam upoznao svoju suprugu Sinu. Saznao sam da radi kao modna fotografkinja. Zainteresovala me je njena profesija. Smatram da su modna industrija i industrija lepote privlačne, ali istovremeno i zastrašujuće. Ispričala mi je razne priče o marketinškim strategijama brojnih marki i o svom prijateju koji je radio kao model. Priča o tom momku me je veoma zainteresovala. Generalno, bilo mi je zanimljivo što lepota može da postane vrednost kojom možete da se popnete na društvenoj lestvici. Bez novca, obrazovanja, time što ste pobedili na genetskoj lutriji, zbog koje su neki ljudi lepi, to može da postane vrednost zbog koje ćemo se popeti na društvenoj lestvici", istakao je Estlud i pomenuo da se radeći na ovom filmu prvi put susreo sa izrazom "brendirani par", koje spaja ne samo međusobna privlačnost nego se ta relacija odražava povoljno i na poslovne i aspekte zarade.

“Ekonomija je postala nešto što se preliva u najintimnije delove našeg života. Počinjemo da to prihvatamo na skroz novi način. Na primer, kada sam predstavljao film ljudima koji su rođeni 1970-ih kao što je moja generacija i govorio: Dva glavna lika, Karl i Jaja, su brendirani par"... Moje kolege i prijatelji iz moje generacije bi rekli: "Strašno! Gde je tu ljubav?" Ali kada sam predstavio film milenijalcima oni su rekli: "Aha, dobro." Ogromna je promena stava moje generacije prema ljubavnim vezama i kako ih nove generacije posmatraju. Zanimljivo je da popričamo o nečemu što je Marks rekao, da će ovaj ekonomskii sistem u kom živimo, agresivni kapitalistički sistem, otuđiti ljude jedne od drugih. Da ćemo početi da posmatramo jedni druge kao proizvode. Postoje neki delovi marksističke teorije koji su me veoma nadahnuli i koji su deo ovoga filma. Ali ne želim da ovaj film bude "glupi levičarski film".Takođe mi je bitno da vidim dobre strane kapitalizma i onoga što je tržišna ekonomija učinila za nas. Nemojte da olako kategorisete ovaj film, kao "levičarski", "desničarski" ili slično...Budite otvorenog uma i pokušajte da izgradite svoje mišljenje kada ga budete gledali.”

Na ovogodišnjem festivalu biće prikazano ukupno 27 filmova, od toga 14 takmičarskih autora iz Srbije, Mađarske, Rusije, Uzbekistana, Izraela, Grčke, Češke, Irana, Slovačke, Mongolije i Švajcarske.Najbolji među njima biće nagrađeni zlatnim, srebrnim i bronzanim jajetom, a o pobednicima odlučivaće međunarodni žiri u sastavu: italijanska rediteljka Suzana Nikjareli, proslavljeni glumac Slavko Štimac i izraelski producent, reditelj i scenarista David Noj.

O nagradi „Vilko Filač“ odlučiće direktor fotografije Vladan Radović i profesor kamere, stručnjak za vizuelne efekte i vizuelni umetnik Ivan Šijak.